Predstavljeno reizdanje bosansko-turskog rječnika iz 1631.

[Hurrem sultana]

Djelo Muhameda Hevaija Uskufija: Predstavljeno reizdanje bosansko-turskog rječnika iz 1631.


Bosansko-turski rječnik najstariji je južnoslavenski rječnik, štokavskog narječja u Evropi


Ekskluzivno izdanje prvog Bosansko-turskog rječnika, autora Muhameda Hevaija Uskufija, predstavljeno je danas u Tuzli, koje je, u saradnji sa Ministarstvom obrazovanja i nauke FBiH, objavila Općina Tuzla, javio je dopisnik Agencije ONASA.
O ovom djelu govorili su njegovi urednici, prof. dr Svein Monnesland i prof. dr Ahmet Kasumović, zatim recenzent prof. dr Josip Baotić, te općinski načelnik Jasmin Imamović i federalni ministar nauke i obrazovanja Damir Mašić.
"Drago mi je što Ministarstvo obrazovanja i nauke FBiH, kao suizdavač, može doprinijeti da ovaj prepis krucijalnog i historijskog djela, napisanog 1631., konačno može ugledati svjetlo dana. Riječ je o dokumentu koji svjedoči o historiji i kontinuitetu postojanja bosanskog jezika na prostoru BiH. Nema sumnje da se radi o jednom od prvih bosanskih rječnika. Siguran sam da su jezici mostovi među narodima, a rječnici mostovi među jezicima, te mogu ponosno kazati da iz mnogo razloga ponovno izdavanje Bosansko -turskog rječnika je izuzetno važno za cijelu BiH, jer su njime postavljeni snažni temelji već rečeno bosanskom jeziku, kazao je Mašić..
Bosansko-turski rječnik najstariji je južnoslavenski rječnik, štokavskog narječja u Evropi.
"Svjetlost istine kojom i dan danas zrači ovo kolosalno djelo Tuzlaka Muhameda Hevaija Uskufija BiH i bosanskom jeziku potrebna je u svakom, a pogotovu u ovom vremenu. Njegovo djelo je brilijant u kulturno-historijskom naslijeđu Evrope, zapadnog Balkana, BiH, a možete li misliti koliko smo sretni da se autor rodio i živio u Tuzli. Ovakvom promocijom mi njegujemo sve bosansko, jer je takav i sam rječnik, a drugo se nije moglo očekivati od kosmopolite kakav je Muhamed Hevaija Uskufija, rekao je načelnik Imamović.

[Heretik]

Misliš Hrvatsko-turski rječnik?

[Hurrem sultana]

ma jok bogami,,ovo samo stavljam ovdje jer nema nas dovoljno za jedan bosanski podforum

[Heretik]

Hoćeš nam sada svima objašnjavati kako postoji bosanski jezik?

[Hurrem sultana]

Hoćeš nam sada svima objašnjavati kako postoji bosanski jezik?

recimo sto ga ja pricam?


Bosansko-turski rječnik najstariji je južnoslavenski rječnik, štokavskog narječja u Evropi


O ovom djelu govorili su njegovi urednici, prof. dr Svein Monnesland i prof. dr Ahmet Kasumović, zatim recenzent prof. dr Josip Baotić, te općinski načelnik Jasmin Imamović i federalni ministar nauke i obrazovanja Damir Mašić.

[Heretik]

Što ga ti pričaš? Ne znam što ga ti pričaš, mislim da ti Švedski bolje stoji.

[Hurrem sultana]

stoji meni sve



http://bhstring.net/tuzlauslikama/tu...s.php?id=45995


Prije 380 godina u Uvodu za svoj rječnik Muhamed Hevai Uskufi je napisao: "Mnogo je lijepih rječnika napisano,
Sve kao dragi kamen probranih i omiljenih,
Ali nema napisana na bosanskom jeziku,
Ni sastavljena u prozi ni skićena u pjesmu,
Moje je započeti, a Božije da mi dade da uspijem".

[Heretik]

Lijepim Hrvatskim je pisao...

[Hurrem sultana]

Ostavši rano bez roditelja, otisnuo se u svijet i došao do Carigrada, gdje se bavio raznim poslovima. Osim toga što je bio jedan od prvih bosanskih pjesnika na orijentalnim jezicima, prvi je sastavio tursko-bosanski rječnik u stihovima. Magbuli-arif ili Potur Šahidija, spjev iz 1631. Uskufija piše o progonima, pohlepi, podmitljivosti, jelima itd. a u pjesmi "Kasidaj beray deveti imam" poziva na prihvatanje islamske vjere i prijateljstvo među ljudima.
Ovaj pisac je tokom cijelog života i rada isticao da je Bošnjak, a jezik kojim govori bosanski. Tako počinje i jednu svoju pjesmu: "Bosanski da vam besidim, bratani, da slusaju dobrotelji, prijatelji znani..."
Također u uvodu svog tursko-bosanskog rječnika piše:
"Mnogo je lijepih rječnika napisano,
Sve kao dragi kamen probranih i omiljenih,
Ali nema napisana na bosanskom jeziku,
Ni sastavljena u prozi ni skićena u pjesmu,
Moje je započeti, a Božije da mi dade da uspijem". (Potur-Šahidija, 1631. godine)
Postoje četiri sačuvana primjerka ovog rječnika; jedan od njih se nalazi pohranjen u univerzitetskoj biblioteci u Uppsali (Švedska). Zahvaljujući Muhamedu Hevaiji, Bošnjaci mogu da se ponose svojim bosanskim jezikom, jer je prvi rječnik bosanskog jezika ujedno i jedan od prvih i najstarijih na Balkanskim prostorima. Što se tiče bosanskog jezika, kojemu je Muhamed Hevaija Uskufi udario snažne temelje, zanimljivo je istaknuti mišljenje modernog Britanskog historičara Noela Malcoma na ovu temu, koji kaže: "Kako je bosanski jezik bio treći jezik Otomanske Carevine, nije nikakvo čudo sto je i dio Otomanske književnosti napisan na tom jeziku". Bosanski pisac iz 18. stoljeća, ljetopisac Mula Mustafa šefki Bešeskija, koji je u svom ljetopisu pridodao i zbirku pjesama na bosanskom jeziku, ustvrdio je da je taj jezik mnogo bogatiji od arapskog, zato što ima 45 riječi za glagol "ići". Čak je 1601. godine Marvo Orbini zapisao da "Od svih naroda koji govore slavenski, bosanci imaju najglađi i najelegantniji jezik i diče se činjenicom da jedini oni danas paze na čistoću slavenskog jezika". Prvi poznati, sačuvani, i do sada, otkriveni spomen bosanskog jezika nalazi se u jednom notarskom spisu grada Kotora, a datira iz 1436. godine.
Spjevao je Poziv k vjeri v zebani srb što na turskom znači ("Poziv na vjeru srpskim psima" ili srpskim skotovima, đavolima), međutim mnogi ovo djelo prevode kao ("Poziv na vjeru na srpskom jeziku"), što je sasvim kontradiktorno ako se uzme u obzir Uskufijev rad.
Galerija

[Guapo]

mislim da ti Švedski bolje stoji.

Ma jok, "belgijski" jezik bolje stoji. Kreacija "bosanski" jazik je upravo izmisljena da bi gusila pravo Srba i Hrvata u Bosni da imaju i koriste svoj jezik, utapajuci ih u imaginarnu "Bosansku" naciju.